Kriptovaluta – prijatelj ili neprijatelj

Kriptovaluta – prijatelj ili neprijatelj

Kriptovalute kao mogu zvučati kao prilično kompliciran koncept ali ako ih malo raščlanite zapravo ih je lako razumjeti. Krenete li se raspitivati dobit ćete mnogo različitih mišljenja o konstrukciji digitalnog novca, ali ono što nas zanima jest trebate li kriptovalutu smatrati prijateljem ili neprijateljem?

Danas ljudi koriste kriptovalute za kupnju mnogo različitih proizvoda i usluga a neki njima čak kupuju velike stvari poput automobila i kuća! Ne koriste se naširoko… još uvijek. No, mnogi vjeruju da bi korištenje kriptovaluta jednog dana moglo postati uobičajen način kupnje i prodaje stvari.

Dakle, što je kriptovaluta?

Najjednostavnije rečeno, kriptovalute su digitalne valute ili digitalni novac. One ne postoje fizički, ne možete ih držati u ruci poput pouzdane novčanice, umjesto toga potpuno su virtualne. Reguliraju ih  digitalne enkripcije i provjere prijenosa, a ne središnje banke ili vlade.

Kriptovalute možete pohraniti u ‘digitalne novčanike’ na pametnom telefonu ili računalu, a vlasnici ih mogu slati ljudima da bi kupili stvari.

Bitcoin je prva kriptovaluta ikad. Prvi put je na scenu stupio 2009. godine, a osmislio ga je Satoshi Nakamoto. Od tada su stvorene tisuće kriptovaluta, uključujući i neke od najpopularnijih…

  • Bitcoin
  • Dogecoin
  • Litecoin
  • Ethereum
  • Cardano
  • Ripple
  • XRP
  • Stellar
  • Tether

Kriptovalute funkcioniraju  na znatno  drugačiji način od gotovine i debitnih kartica. Razmjena tih digitalnih valuta naziva se i  “peer-to-peer” transakcijama, što znači da ne postoji banka ili da su u transakciju uključene treće strane. Svaka transakcija ikad napravljena zabilježena je u velikoj bazi podataka poznatoj kao blockchain (zamislite da je kao divovska proračunska tablica).

Dakle, što je Blockchain?

Kriptovalute rade na tehnologiji poznatoj kao “blockchain”. Blockchain je javna knjiga koja dokumentira sve transakcije na način koji otežava bilo kakve naknadne promjene. Zbog toga pojedincima i poduzećima pruža siguran način izravnog međusobnog poslovanja bez uključivanja banke, vlade ili bilo koje treće strane.

Svaki zapis transakcije – poznat i kao “blok” – povezuje se putem kriptografije. Zatim ga provjeravaju neovisne peer-to-peer računalne mreže prije nego što ga vremenski ovjere i trajno dodaju kao novi blok u sve veći lanac transakcijskih podataka. Nakon dodavanja novog bloka, informacije koje sadrži ne mogu se mijenjati.

Blockchain se ne nalazi nužno na središnjoj lokaciji, već se distribuira među velikom mrežom računala koja se u svakom trenutku čuva kroz složene sustave. To gotovo onemogućuje bilo kome da petlja s blockchainom i osigurava da sve transakcije i korisnici imaju zaštitu.

Dobro i loše u kriptovalutama

Kriptovaluta postaje glavna tema razgovora; svaku drugu osobu intrigira ideja o ulaganju u kriptovalute. Ali prije toga, važno je uzeti u obzir i dobro i loše. Dakle, jesu li kriptovalute trenutno najunosnija investicija? Je li ulaganje u kriptovalute sigurno? Kakve povrate pružaju?

Dobro…

Sigurne?

Budući da se šifriranje i provjera prijenosa događa na više računala širom svijeta u isto vrijeme, to znači i da ne postoji centralno mjesto kontrole. To čini proces potpuno neovisnim. Da ponovimo, budući da se kriptovalute pokreću na blockchain tehnologiji, to definira način na koji se transakcije bilježe, vremenski ovjeravaju i dodaju u lanac, što otežava bilo čemu ili bilo kome da te informacije promijeni. Prije nego što se to dogodi, svaka transakcija mora proći kroz postupak provjere autentičnosti u dva koraka. Jednostavno se morate zapitati mogu li se kriptovalute hakirati? Nažalost, kratak odgovor je – da. Ali to je kao i sve, ništa nije 100% sigurno.

Ako vas zanima ideja ulaganja u kriptovalute, samo budite svjesni mogućih prijevara. Prijevare s kriptovalutama i povezane prijevarne aktivnosti trebale bi se prijaviti MUP-ovu odjelu za Internet prijevare dok bi za Ameriku bi to bila Savezna trgovinska komisija (FTC), za Veliku Britaniju savjetujemo da prođete službenu web stranicu Action Fraud, a za Europu najbolje ih je prijaviti putem Europola.

Anonimnost?

Činjenica da blockchain mreža radi na decentraliziranom sustavu omogućuje njenim korisnicima da budu anonimni. Djeluje u obliku silosa. Bez potrebe da korisnici otkriju svoje podatke, stvaraju pseudonim za sebe koji će nasumično generirati bitcoin adresu koja omogućuje anonimnost transakcijama u kriptovalutama.

Nije komplicirano?

Peer-to-peer oblik mreže omogućuje svima da se pridruže jer nema ulaznih barijera. Svatko se može nositi s kriptovalutama, ili ih čak rudariti ako ima pravi hardver što ulaganje u kriptovalute isprva čini prilično jednostavnim!

Loše…

Zlouporaba?

Pripadnost decentraliziranom sustavu bez ijednog nadzornog i upravljačkog tijela znači da se onima koji su uključeni u rudarstvo i trgovanje kriptovalutama nudi potpuna anonimnost. To svakako može povećati šanse za zlouporabu i potencijalne nezakonite transakcije.

Nestalnost?

Od svog stvaranja, kriptovalute su imale uspona i padova. Njihova vrijednost svakodnevno varira i ta nestalnost može masovno utjecati na korisnike i na dobar i na loš način.

Nepovratno?

Ne možete biti neodlučni kada je riječ o kriptovalutama, transakcije su nepovratne i konačne. Ne možete poništiti plaćanje nakon što prođe kroz fazu procesa na blockchain mreži. Blockchain radi na načelima pohranjivanja podataka na način koji sprječava bilo kakve promjene i neovlaštene zahvate.

Eksperimentalno?

Moglo bi se reći da je kriptovaluta još uvijek novi klinac u kvartu …još uvijek u eksperimentalnoj, ali brzorastućoj fazi, svakodnevno se susreće s novim izazovima. Svaki dan mogao bi donijeti prijetnje i njezinoj sigurnosti i integritetu, tako da bi vaše ulaganje u ovoj fazi moglo završiti fluktuirajućim i povećanim naknadama, sporijom potvrdom i drugim problemima.

Zakonitost?

Pravni status kriptovaluta prilično je složen. U većini zemalja svijeta ne postoje nikakvi posebni zakoni protiv rudarenja, kupnje ili trgovanja kriptovalutama. Iako su na nekim mjestima legalne za posjedovanje, ne znači nužno da su prihvaćene kao zakonsko sredstvo plaćanja. Neke su zemlje upravo donijele zakone koji dopuštaju trgovanje kriptovalutama. Međutim, neke su ih učinile nezakonitim zbog rizika od pranja novca.

Kriptovalute su legalne u zemljama Europe i Sjeverne Amerike, a legalne su i u Izraelu, Turskoj, Indiji, Pakistanu, Japanu, Južnoj Koreji, Velikoj Britaniji i Australiji. Ilegalne su u Bangladešu, Nepalu, Kambodži, Ekvadoru, Alžiru i Maroku. Također, u Indoneziji se kriptovalute ne mogu koristiti kao sredstvo plaćanja, ali ih je legalno rudariti. U Kini i Indiji postoje ograničenja uporabe.

Budućnost kriptovaluta u je najmanju ruku nestabilna. Zbog prirode sustava, njihova će vrijednost uvijek varirati. Zapravo je na vama da odlučite jesu li kriptovalute budućnost plaćanja ili ne. Sve što vam možemo savjetovati je da napravite opširno istraživanje i dobro razumijete brojke prije nego  se uključite. Svatko ima drugačije mišljenje, Bill Gates i Richard Branson dio su rijetkih koji koriste Bitcoin, a postoje i oni koji su potpuno protiv Bitcoina poput Paula Krugmana, Warrena Buffeta i drugih.

Dakle, što je je budućnost za kriptovalute? Samo će vrijeme pokazati.

Ako ste zainteresirani saznati više o valutama i različitim oblicima plaćanja, trebali biste pogledati naš blog “Neobične drevne valute” u kojem istražujemo kako je valuta izgledala prije nego što je izumljena metalna, papirnata i digitalna valuta!

Kontaktirajte nas
Besplatni telefon

Traži